Ipak, oni kojima hladni dani donesu prehlade i koji bi se najradije zavukli pod pokrivač i prespavali zimu nije baš do pjevanja.
Manje sunca, manje vitamina dovodi i do više rizika za imunološki sistem.
Ojačavanje imuniteta posebno je važno tokom zime kada organizam slabi zbog perioda viroza, prehlada, gripa, a glavnu ulogu tokom ovog perioda imaju ishrana i fizička aktivnost.
Kako biste bili što spremniji za hladne dane, donosimo vam savjete doktora i stručnjaka koji mogu pomoći da ostanete veseli i zdravi tokom zime.
``U zimskom periodu zbog nižih spoljnih temperatura koje često i variraju dolazi do većeg razmnožavanja mikroorganizama s jedne strane, a s druge strane boravak u zatvorenom prostoru, jednolična ishrana i smanjena fizička aktivnost dovode do pada imuniteta``, kaže dr Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine iz Banjaluke.
Sve to doprinosi povećanom broju akutnih upala, prvenstveno disajnih puteva, ali i pogoršanja drugih hroničnih oboljenja, zbog čega je neophodno preduzeti i dodatne mjere u svakodnevnoj ishrani, a u cilju jačanja imuniteta.
ZNAČAJ VITAMINA: Doktori savjetuju da se izbaci ili baš rigorozno smanji pržena hrana, a na vašoj trpezi nađe što više voća i povrća.
``Preporučuje se pojačan unos dostupnog voća i povrća, kao što su jabuke, kruške, banane, citrusno voće (narandža, limun, mandarina), te povrća (mrkva, paprike, kupus, krompir, luk i drugog). Uz preporučenu ishranu treba raditi i na jačanju imuniteta provodeći svakodnevnu umjerenu fizičku aktivnost, u vidu šetnji u trajanju od 30 minuta, kao i unositi dovoljne količine tečnosti, vode i osvježavajući bezalkoholnih napitaka``, pojašnjava Šukalo.
Česte prehlade, nedostatak energije, nesanica, hronični umor, herpes na usni ukazuju na pad imuniteta.
Njih često prati potreba za slatkišima, pojava suvog nosa i tamnožutog urina, koji ukazuje na posljedicu manjka tečnosti u organizmu.
Beta karoten, koji povećava otpornost organizma na bakterije i viruse, možemo unijeti u organizam ako jedemo mrkvu, bundevu, spanać i kelj.
Vitamin A djeluje kao antioksidans i jača otpornost, dok vitamin B je efikasan u suzbijanju bakterijskih infekcija.
Vitamin E štiti krvne sudove i kožu od slobodnih radikala, a njime obiluje jezgrasto voće poput badema i lješnika, te lisnato povrće.
Za osnaživanje odbrambenog sistema organizma značajan je vitamin D, koji se zimi može obezbijediti pomoću mliječnih proizvoda, te ribe kao što su losos i skuša.
BIJELI LUK DIO KUĆNE APOTEKE: Kornelija Vidović, savjetnica za prirodnu ishranu iz Banjaluke, preporučuje da primijenite neke od sljedećih savjeta:
``Započnite dan mlakom vodom s limunom, voćem, prirodnim voćnim sokom ili smutijem. Povećajte unos vode.``
Takođe, Vidovićeva kaže da umjesto sintetičkih vitamina i probiotika iz apoteke koristite prirodna sredstva kao što su bijeli luk i med, zatim prirodne probiotike kao npr. domaći kefir i kiseli kupus.
``Rafinisani šećer zamijenite prirodnim zaslađivačima kao što su agavin sirup, javorov sirup, ječmeni i rižin slad, svježe urme. Izbjegavajte ili prestanite konzumirati mliječne proizvode jer povećavaju sluz u organizmu. Pođite ranije na spavanje, najkasnije u 23 časa. Provodite dovoljno vremena na svježem vazduhu i umjereno vježbajte``, savjetuje Vidovićeva.
Čak i kada je vani jako hladno, nema razloga da se prikujete za fotelju. Uz dovoljan oprez i malo volje zimsko vježbanje može biti jednako prijatno i zabavno kao i ono ljeti.
Vježbanjem zimi možete spriječiti napade dosade ili zimske depresije. Vježbanje podiže energiju, a i vaš imunološki sistem jača. Studije pokazuju da su osobe koje umjereno vježbaju cijele godine manje sklone prehladama i virozama.
Ako ne želite i ove zime vježbati po stepenicama ili pokretnoj traci, ne morate. Uz pravu odjeću, dobar plan i nekoliko savjeta na umu i hladno vrijeme može biti povoljno za vježbanje, ali i - zabavno!
Fitnes treneri savjetuju da, kako bismo se prilagodili nižim temperaturama vazduha koji udišemo, moramo prilagoditi frekvenciju disanja te se zato ne preporučuje zadihavanje niti treninzi visokog intenziteta koji zahtijevaju forsirano udisanje vazduha.
``Kad je riječ o vježbanju na snijegu, važno je i odabrati prikladnu obuću za tip treninga kojim ćete se baviti. Trčanje zahtijeva patike koje moraju biti prilagođene mokroj i klizavoj podlozi. Odlučite li početi šetati po obližnjim parkovima, šumama ili brdima, preporučuje se obuću koja će zaštititi i dodatno fiksirati skočni zglob``, savjetuju fitnes treneri te ističu da je najbolje uraditi prije toga i sistematski pregled.
Šetnja ili trening na otvorenom trebalo bi da podignu nivo aktivnosti i zadovoljstvo, a ne da ugrožavaju sigurnost vježbača.
IGRE NA SNIJEGU: A tjelesna vježba povlači i onu drugu jednako važnu, mentalnu. Mnoga istraživanja su pokazala, a to tvrde i psiholozi, da pozitivnije razmišljanje utiče na bolji imunitet.
Kažu da i petnaest minuta dnevno pozitivnog stava o svom zdravlju može imati dobar efekat na imunološki sistem. Takva vizualizacija potiče mozak da radi na taj način i ojača tijelo te se lakše bori s virusima i bacilima.
Druženje s prijateljima dobro je za imunitet, kao i vođenje dnevnika ili zapisivanje osjećaja i aktivnosti koje smo imali tokom dana.
Druženje s prijateljima s kojima vam je prijatno smanjuje rizik za prehladu čak 75 odsto, pokazalo je jedno istraživanje Univerziteta Wilkes iz Pensilvanije.
Ne morate planirati velika druženja, već je dovoljno bar nekoliko minuta dnevno biti uz osobu koja vam je draga i uvijek podrška.
Kroz igru i smijeh je sve ljepše, pa je došlo pravo vrijeme da napravite Snješka Bijelića i da se grudvate, naravno pod uslovom da napolju baš nije mnogo ispod nule. Ovo važi i za odrasle i za mališane.
Zdravstveni benefiti koje donosi fizička aktivnost djece tokom zime na otvorenom nadmašuju rizik od oboljevanja zbog boravka na hladnoći, slažu se stručnjaci.
Podrazumijeva se da su djeca ``pod punom zimskom opremom`` - jakna, šal, kapa, rukavice, debele čarape, štramplice i slojevita odjeća. Roditelji bi djecu trebalo dodatno podsticati na što više boravka na otvorenom, a dobro bi bilo da i oni učestvuju u igrama.
Limunada s ječmenim sladom
Odličan je napitak za sprečavanje viroze, ali i kad vas već muči viroza s glavoboljom ili kada su vam začepljeni disajni putevi. Opušta i nakon teškog dana.
Sastojci: 1 kašika ječmenog slada, 3 dcl vode i 1 kašičica soka đumbira. Priprema: Zakuhajte vodu. Naribajte đumbir i procijedite ga. Sok pomiješajte s ječmenim sladom i prelijte vrelom vodom. Sve dobro promiješajte i pijte toplo. Napitak možete piti i bez đumbirovog soka.
Med i limun protiv kašlja
Med je od davnina poznat kao stari kućni lijek, koji ima antibakterijske i protivupalne sastojke, dok limun smanjuje upalu i vitaminom C podiže imunitet.
Sastojci: 150 ml meda, 50 ml kokosovog ulja ili ekstradjevičanskog maslinovog ulja i 50 ml svježeg limunovog soka.
Prirema: Ovi sastojci se pomiješaju i potom smjesa grije do vrenja, potom se sipa u sterilisanu bocu i čuva u frižideru. Koristi se jedna kašičica tri do četiri puta dnevno, dok se simptomi ne povuku.
Sok od cvekle protiv grlobolje
Upala grla može se brzo zaustaviti svježim sokom od cvekle i jabukovim sirćetom. Sok od cvekle treba ostaviti da odstoji petnaestak minuta, a potom se u čašu soka doda kašika jabukovog sirćeta. Ovom mješavinom se ispira grlo nekoliko puta na dan.
Bijeli luk i med dobitna kombinacija
Širok spektar ljekovitosti bijelog luka poznat je od davnina, pa je tako poznata njegova djelotvornost u stvaranju boljeg imuniteta.
Sastojci: pola šolje meda i tri glavice bijelog luka.
Prirema: Glavice se razdvoje na čenove, tako da se ostavi zadnji sloj ljuske. Manju teglicu do vrha napunite čenovima bijelog luka, pa ih bogato prelijte medom, istovremeno miješajući kašičicom da med dopre do svih čenova. Nakon nekoliko dana, kada su čenovi bijelog luka potamnili, spremni su za upotrebu, a čuvaju se na sobnoj temperaturi i uzimaju kod prvih znakova prehlade i gripa.
Nema komentara:
Objavi komentar